Predsednik SAD Donald Tramp nastoji da sa Iranom postigne “veliki dogovor”, dok Vašington razmatra paket podsticaja u zamenu za mir, izjavio je potpredsednik Amerike Džej Di Vens.
Prema njegovim rečima, Teheranu je poslata poruka da može računati na ekonomski napredak ukoliko pristane da ograniči svoj nuklearni program, uz mogućnost različitih finansijskih ustupaka, piše britanski portal “Telegraf”.
– Trump ne želi mali, nego veliki dogovor – rekao je Vens na skupu organizacije “Turning Point USA” u Džordžiji.
– Omogućićemo im ekonomski prosperitet i pozvati iranski narod u svetsku ekonomiju na način na koji nisu bili uključeni tokom celog mog života – istakao je Vens.
Kako navodi britanski list, Bela kuća je spremna da Iranu ponudi ekonomske olakšice, uključujući ublažavanje sankcija, ukoliko prihvati američke zahteve. Među njima su potpuni prekid obogaćivanja uranijuma i obustava finansiranja savezničkih grupa poput Hamasa, Hezbolaha i Huta.
Mogući ustupci uključuju i obezbeđivanje materijala za civilni nuklearni program, kao i energetski sporazum sličan onom koji je ranije postignut sa Venecuelom.
Još u februaru Stiv Vitkof i Džared Kušner, koji su predvodili Trampov pregovarački tim, ponudili su Iranu snabdevanje besplatnim uranijumom bez roka, pod uslovom da se koristi isključivo u civilne svrhe. Teheran je tada odbio takvu ponudu.
Sukob je, međutim, Iranu pokazao koliko mu je važna energetska sigurnost.
Trampove pretnje bombardovanjem ostrva Hark, preko kog prolazi 90 odsto iranskog izvoza nafte, kao i blokadom Ormuskog moreuza, ukazale su čak i zemlji bogatoj energentima na to da mora da traži alternativne pravce i izvore.
Poznavaoci prilika ocenjuju da je malo verovatno da će Tramp iz ovog sukoba izaći bez političke ili ekonomske koristi.
U većini svojih mirovnih sporazuma pokušavao je da obezbedi prednosti za SAD i američke kompanije, najčešće kroz prava na eksploataciju minerala ili naftne koncesije.
Nakon objave dvonedeljnog primirja 7. aprila, Tramp je rekao da će tema ublažavanja sankcija biti deo razgovora sa Iranom.
– Razgovaramo i razgovaraćemo o ublažavanju carina i sankcija s Iranom – izjavio je tada.
U utorak je dodao da bi mirovni pregovori mogli da budu nastavljeni “u sledeća dva dana”, iako američka pomorska blokada Ormuskog moreuza dodatno opterećuje krhko primirje i podstiče spekulacije o njegovom produženju.
Portparolka Bele kuće Kerolajn Levit odbacila je medijske tvrdnje da je administracija zvanično tražila dvonedeljno produženje primirja, nazvavši ih “neistinitima”. Tokom obraćanja novinarima rekla je da nema formalnog dogovora o novoj rundi pregovora.
– Ako do njih i dođe, verovatno će se održati u Islamabadu u Pakistanu. Opet sam jutros videla neke izveštaje, loše izveštaje, da smo formalno tražili produženje prekida vatre. To u ovom trenutku nije istina – rekla je Levit.
– I dalje smo vrlo angažovani u ovim pregovorima, u ovim razgovorima. Videla sam i napise o mogućnosti direktnih susreta. Opet, ti razgovori se vode, ali ništa nije zvanično dok to ne čujete od nas ovde u Beloj kući. Ipak, optimistični smo u pogledu izgleda za postizanje dogovora – dodala je.
„Crno-bela boja stvara dodatni efekat hipnoze.”
Bivši generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen poručio je da Evropa ne sme da ulazi…
DO 2039. godine očekuje se porast broja profesionalnih vojnika u poljskim oružanim snagama na 300.000,…
Rusija insistira na povlačenju američkog nuklearnog oružja iz Evrope i zahteva da kompletna infrastruktura namenjena…
EVROPA je postala ranjiva. Potrebno joj je zadati ekonomski udarac. Nimalo čudno, za evropske lidere…
Nova faza sukoba između Rusije i Ukrajine povezana je sa činjenicom da je Kijev, prema…