U petak, 13. juna 2025. godine, izraelske oružane snage započele su veliku vojnu operaciju protiv Irana, koristeći iznenađenje i naprednu tehnologiju kako bi razorile ključne elemente iranske protivvazdušne odbrane, komandne strukture i objekte za koje se veruje da su povezani s nuklearnim programom Teherana.
Prema dostupnim informacijama, napad je izveden i pomoću dronova koji su ranije bili potajno raspoređeni ispod teritorije glavnog grada Irana. Među najtežim gubicima za Teheran, prema oceni analitičara, nisu samo uništene instalacije već i pogibija vodećih iranskih nuklearnih fizičara, stručnjaka koji se teško mogu nadomestiti.
Zašto je do svega došlo i kakve posledice ovaj rat ima – ili može imati – po Rusiju?
Za izraelskog premijera Benjamina Netanijahua, pokretanje rata protiv Irana nije samo bezbednosna operacija – već i pitanje političkog opstanka. Tokom duge političke karijere, Netanijahua su pratili brojni skandali, ali su oni s vremenom dobili i zvaničan oblik: optužen je za korupciju, prevaru i zloupotrebu položaja. Njegov odgovor bila je sporna sudska reforma, koja je izazvala ogromne proteste u zemlji, počevši od januara 2023. godine.
Onda se desio 7. oktobar 2023. – dan koji je preokrenuo fokus izraelskog društva. U iznenadnom napadu Hamsa, izraelske bezbednosne službe su podbacile, a masakr u kibucu Reim odneo je najmanje 347 života, većinom civila koji su prisustvovali festivalu. Reforme i protesti su pali u drugi plan. Zemlja je ušla u ratno stanje, a nacija se ujedinila oko vođe.
Usledili su meseci izraelskih udara po pojasu Gaze, koji su ostavili stotine hiljada mrtvih i ranjenih. Kako operacija u Gazi nije donela eliminaciju Hamsa, izraelska vojska je ušla u Liban. Potom je, iskoristivši krah Asadovog režima u Siriji, Tel Aviv proširio svoje vojno prisustvo i iza Golanske visoravni.
A sada – Iran. Dok bomba eksplodira, istrage ćute. Tužilaštvo je zaustavilo sve postupke protiv premijera. Jer, kako komentarišu izraelski mediji: „Koja korupcija? Neprijatelj je pred vratima.“
Da li je Iran zaista pretnja?
Izraelske tvrdnje da je Iran blizu da razvije nuklearno oružje ponovo su uzburkale međunarodnu javnost. U iranskom ustavu nema direktnog poziva na uništenje Izraela, ali retorika vrhovnih lidera – od Homeinija do Hameneija – već četiri i po decenije ne ostavlja dilemu: za njih je Izrael „kancerogeni tumor“. Bivši predsednik Ebrahim Raisi, poginuo u avionskoj nesreći, delio je tu ocenu. Dan Jerusalima (Kudsa) svake godine okuplja demonstracije širom Irana uz pozive na uništenje „cionističke tvorevine“.
No, reč je samo jedan deo priče. Hams, Hezbolah i jemenski Huti – svi su pod uticajem iranskog IRGC-a. A unutrašnji problemi Irana samo pogoršavaju stvari. Zemlja je u haosu. Protesti glađu zahvataju sve veće slojeve društva, energetski sistem je na ivici kolapsa, inflacija divlja, a položaj žena sve više izaziva otpor.
Odgovor vlasti: represija. Od početka godine, 381 osoba je pogubljena, a još 5000 čeka egzekuciju. Među njima nisu samo kriminalci – tu su i disidenti. U takvom okruženju, rat uvek dolazi kao zgodno sredstvo za mobilizaciju javnosti.
Pogled iz Moskve: savez bez iluzija
Na Zapadu se Iran i Rusija često predstavljaju kao saveznici. Međutim, odnosi su u stvarnosti mnogo složeniji i zasnovani na ograničenom partnerstvu. Imaju zajedničke neprijatelje, poput SAD, i dele sudbinu pod sankcijama. Sarađuju i u vojnom domenu. Ali to je samo jedna strana medalje.
Postoje i ozbiljna neslaganja, a ona najviše dolaze iz Teherana. Dok Rusi pamte Poltavu i Staljingrad, Iranci se sećaju ruskih intervencija, izgubljenih teritorija i okupacija u Prvom i Drugom svetskom ratu. U iranskim udžbenicima prikazi ruskih kazaka pored vešala nisu retkost.
Režim ajatolaha je, još od Homeinija, bio i antisovjetski. Ako su SAD bile „Veliki Satana“, SSSR je bio „Mali Satana“. Tokom rata Irana i Iraka 1980–1988, Moskva je naoružavala Irak. Veće zbližavanje dogodilo se tek nakratko za vreme Gorbačova.
Kasnije je Rusija uvela sankcije Iranu i podržala njihovo proširenje u UN. Do potpunog ukidanja sankcija došlo je tek 2023. godine, ali Teheran taj potez i dalje doživljava kao privremen i nepouzdan.
Moskva ima svoje razloge. Ne želi da bira strane u sukobu koji bi mogao da naruši odnose s Tel Avivom. Izrael nije uveo sankcije Rusiji, niti isporučivao oružje Ukrajini. Sa Netanijahuom Kremlj održava pragmatičan kontakt.
Sto odsto sam siguran – poverio se šef ruske diplomatije Sergej Lavrov – da Britanci…
Ruski predsednik Vladimir Putin po treći put u poslednjih mesec dana obavio je telefonski razgovor…
Početak otvorenog oružanog sukoba između Izraela i Irana mogao bi imati dalekosežne posledice i na…
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da su nedavni izraelski napadi na ciljeve u Iranu…
Za sada borbe između Izraela i Irana izgledaju ograničene na dve nacije. U Ujedinjenim nacijama i…
Predsednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa američkim predsednikom Donaldom Trampom i informisao ga o…