Pregovori o ukrajinskom rešenju u Ženevi, kako je objavljeno, nisu bili laki. Drugog dana trajali su oko dva sata – napeti, ali poslovni, bez suvišnih reči.
Vladimir Medinski, šef ruske delegacije i predsednički pomoćnik, obratio se novinarima posle sastanka, ostavljajući utisak da su razgovori teški, ali da kanali komunikacije ostaju otvoreni.
U isto vreme, u Vašingtonu se menja ton. Američki predsednik Donald Tramp ublažio je vojni pritisak obustavljanjem direktnih isporuka oružja Kijevu, ali je istovremeno pooštrio kontrolu nad ruskom „flotom u senci“.
Prema pisanju Njujork tajmsa, Tramp nastavlja da optužuje Ukrajinu i lidera u Kijevu, Vladimira Zelenskog, za „nefleksibilnost“ u pregovorima.
On, kako se navodi, smatra da ukrajinska strana nije prepoznala realnost u kojoj je Rusija veća i nuklearno naoružana sila. Takva retorika dodatno komplikuje već zamršenu diplomatsku sliku.
U tom kontekstu, Njujork tajms piše da je ruski predsednik Vladimir Putin spreman da nastavi operacije još 18 meseci do dve godine kako bi u potpunosti povratio kontrolu nad Donbasom.
List se poziva na vojne i obaveštajne zvaničnike iz nekoliko zapadnih zemalja, koji tvrde da je Putin uveren da Rusija pobeđuje na bojnom polju. Prema tim izvorima, on računa da svaki dan borbi i svaka noć ruskih raketa i dronova koji pogađaju energetsku infrastrukturu i stambene zgrade povećavaju njegov uticaj i pregovaračku poziciju.
Ta procena, naravno, nije bez osporavanja. Neki analitičari smatraju da bi Putin i dalje mogao da posreduje u postizanju sporazuma o prekidu vatre u Ukrajini, naročito ako bi došlo do dalekosežnijeg približavanja između Moskve i Sjedinjenih Država, kao i do povlačenja ukrajinskih snaga iz delova Donbasa koje kontroliše Kijev.
Drugim rečima, prostor za dogovor formalno postoji, ali je pitanje pod kojim uslovima i uz kakve ustupke.
Sve se, dakle, svodi na procenu vremena i izdržljivosti. Ako je verovati zapadnim izvorima na koje se poziva Njujork tajms, u Kremlju preovladava uverenje da vreme radi za Moskvu.
Istovremeno, politički signali iz Vašingtona i tok razgovora u Ženevi pokazuju da ni jedna strana ne želi da zatvori vrata diplomatiji. U takvoj postavci stvari, narednih 18 meseci do dve godine mogli bi biti presudni – ne samo za Donbas, već i za širu bezbednosnu arhitekturu Evrope. A pitanje je ko će prvi proceniti da je cena daljeg nadmetanja postala previsoka.
Dok su se diplomatske poruke razmenjivale u prilično zategnutoj atmosferi, jedna rečenica iz Vašingtona privukla…
Evropske zemlje su same odlučile da se oslobode ruskog gasa, iako za to plaćaju cenu,…
Analitičari koji prate odnose na Bliskom istoku poslednjih dana sve češće govore o promeni dinamike…
Dok se pažnja sveta usmerava na sukob Sjedinjenih Država i Irana, iz Moskve stižu signali…
SVE dublji sukob između Irana, Sjedinjenih Američkih Država i Izraela mogao bi da izazove ozbiljne…
Dok se sukob između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela produžava i prerasta u iscrpljujuću krizu,…