Bruno Kal, direktor nemačke Federalne obaveštajne agencije, izjavio je da raspolažu “konkretnim” informacijama koje ukazuju na to da Rusija planira da izazove NATO napadom na njegovu teritoriju, s ciljem da stavi na probu princip kolektivne odbrane definisan članom 5 NATO sporazuma.
U jednom od retkih intervjua koji je dao, ovog puta za nemački podkast “Table Briefings”, Kal je ocenio da ruske vlasti sve manje veruju da bi NATO stvarno zaštitio svoje članice, te da bi Moskva mogla da pokuša da proveri da li će se ta zaštita zaista aktivirati.
– Vrlo smo sigurni, a za to imamo i obaveštajne dokaze, da ruska invazija na Ukrajinu nije kraj, nego samo korak na ruskom putu prema Zapadu – rekao je Kal.
On je dodao da to ne znači da Nemačka očekuje klasičan front sa velikim oklopnim snagama koje idu ka zapadu, ali da u ruskom vrhu ima onih koji ozbiljno sumnjaju u delotvornost člana 5.
Ove izjave nadovezuju se na ranija upozorenja nemačkog ministra odbrane Borisa Pistorijusa. On je više puta poručivao da država mora da bude spremna za mogući sukob do kraja decenije.
– Trenutno ne verujem da je ruski napad verovatan… Naši stručnjaci procenjuju da bi to moglo postati moguće u roku od pet do osam godina – rekao je on tada.
Kal je naglasio da Rusija razmatra mogućnosti hibridnih sukoba, koji ne uključuju otvorenu vojnu invaziju, već prikrivene operacije u državama poput Estonije.
– Dovoljno je poslati male zelene čovečuljke u Estoniju kako bi se zaštitila navodno potlačena ruska manjina – izjavio je on.
Ova izjava aludira na događaje s Krima 2014. godine, kada su ruski vojnici bez oznaka, poznati kao “zeleni čovečuljci”, zauzeli ključne lokacije dok je Moskva tvrdila da s njima nema veze.
Sličnu procenu dala je i danska vojna obaveštajna služba u izveštaju iz februara. Oni veruju da bi Rusija, u slučaju da se rat u Ukrajini završi, mogla vrlo brzo, u roku od šest meseci, preusmeriti svoje snage i započeti novi sukob u nekoj susednoj zemlji.
Kal, koji uskoro prelazi na funkciju nemačkog ambasadora pri Vatikanu, upozorava da Moskva pokušava da vrati NATO na granice iz devedesetih, istisne SAD iz Evrope i ojača sopstveni uticaj koristeći sva dostupna sredstva.
– To moramo zaustaviti dok još možemo – naglasio je on i ocenio ocenio da odnosi sa SAD ostaju stabilni, uprkos povremenim tenzijama, napominjući da “Amerikanci član 5 shvataju vrlo ozbiljno”.
Za sada borbe između Izraela i Irana izgledaju ograničene na dve nacije. U Ujedinjenim nacijama i…
Predsednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa američkim predsednikom Donaldom Trampom i informisao ga o…
Hongkonška društveno-politička onlajn publikacija Azija tajms izveštava - Ukrajina se našla u pat poziciji iz…
Američki novinar Taker Karlson upozorio je da bi podrška američkog predsednika Donalda Trampa izraelskim napadima…
Masovni napad Izraela na Iran dolazi uoči šeste runde pregovora između SAD i Irana. Izraelski…
Novi komandant Korpusa čuvara islamske revolucije general Mohamad Pakpur zakleo se u poruci vrhovnom lideru…